Seminar for History and Philosophy of Mathematics and Mechanics
PROGRAM
MATEMATIČKI INSTITUT SANU
Seminar za istoriju i filosofiju matematike
PLAN RADA ZA MART 2011.
UTORAK, 01. mart 2011. u 12:15 sati
Prof. Dr Katica R. Stevanovic-Hedrih, Matematicki institut SANU, Beograd
LISAUOVE KRIVE, SINHRONIZACIJA I ASINHRONIZACIJA
Rezime: Po francuskom matematicaru Lisauu (Jules Antoine Lissajous, 1822- 1880) su dobile ime krive koje se dobijaju kao rezultat slaganja ortogonalnih asinhronih oscilacija, promenom odnosa parametara komponentnih oscilacija. Prikazace se osnovni biografski podaci o ovom francuskom naucniku kao i niz Lisauovih krivih, a takode i serija generalisanih Lisauovih krivih, koje je predavac dobio pomocu softverskog alata MathCad. Predavac ce izloiti i sopstvenu ideju o metodi sinhronizacije/asinhronizacije oscilacija komponentnih podsistema hibridnog sistema zasnovanu na transformaciji generalisanih Lisauovih krivih i povri. Predavanje ce biti propraceno originalnim autorovim grafickim prikazima transformacije generalisanih Lisauovih krivih u softverskom alatu MathCad. Konacno, prikazace se modeli diskretnih kontinuuma u ravni i prostoru cije materijalne tacke izvode viefrekventne ortogobalne oscilacije u ravni i prostoru, i cije su putanje generalisane Lisauove krive.
UTORAK, 08. mart 2011. u 12:15 sati
Prof. Dr Aleksandar Lipkovski, Matematicki fakultet, Beograd
ISTORIJA NASTANKA OPTE TEORIJE RELATIVNOSTI: AJNTAJN ILI HILBERT?
Rezime: Fizika dvadesetog veka smatra da je optu teoriju relativiteta, ba kao i specijalnu deset godina pre toga, otkrio Albert Ajntajn 1915. godine. Medutim uporedo sa ovim ortodoksnim miljenjem fizickog mainstream-a traje, a devedesetih godina prolog veka se i pojacava, kriticko sagledavanje Ajntajnovog doprinosa, pre svega u smislu podeljenosti zasluga za ova dva otkrica. Pri tome, uz Ajntajnovo ime se pojavljuju imena dva najveca matematicara kraja devetnaestog i pocetka dvadesetog veka. U vezi sa specijalnom teorijom relativnosti to je Anri Poenkare, a u vezi sa optom teorijom relativnosti - David Hilbert. Ne treba ispustiti iz vida istorijski kontekst deavanja: francusko-nemacki sukob je eskalirao i kulminirao pocetkom Velikog rata, kasnije nazvanog Prvim svetskim. U predavanju ce biti izloena istorija otkrica pravih jednacina opte teorije relativnosti, na osnovu Ajntajnovih i Hilbertovih radova i materijala iz licne Hilbertove prepiske, analizirane i objavljene u toku poslednjih petnaestak godina.
UTORAK, 15. mart 2011. u 12:15 sati
Mr Natalija Jelenkovic, profesor matematike i informatike, Beograd
KRATAK PREGLED RADA SEMINARA OD OSNIVANjA DO DANAS (II deo)
Rezime: U nastavku prikazivanja rada Seminara posebno ce se istaci matematicke i druge obradivane naucne discipline i teme koje su godinama bile interesantne, izazivale diskusije i ideje za mnoga naucna dela. Cilj ovog predavanja je da se razmotre i sledeca pitanja: Kada i u kojoj meri je Seminar bio povezan i uticao na rad srednjokolske i univerzitetske nastave matematike? U kojim naucnim centrima postoji ovakav ili slican Seminar? Da li je njihov nacin rada, kao i uslovi rada, teme, obrada tema, pitanja i rezultati, u skladu sa naim radom i uslovima, ili su velike razlicitosti i odstupanja.
UTORAK, 22. mart 2011. u 12:15 sati
Prof. Dr Dejan Uroevic, Matematicki fakultet, Beograd
O RADIO-ASTRONOMSKOM RADU PROF. DR MILOGRADOV-TURIN
Rezime: Predavanje posveceno secanju na rad nae nedavno preminule koleginice.
UTORAK, 29. mart 2011. u 12:15 sati
Prof. Dr Miodrag Mateljevic, Matematicki fakultet, Beograd Spec. Aleksandra Rosic, Osnovna kola Miroslav Antic, Beograd Marek Svetlik, Matematicki fakultet, Beograd
JEDAN ZADATAK SA PISA TESTIRANjA I PRIMENA KALKULUSA PRI REAVANjU SLICNIH PROBLEMA
Rezime: Jedan od zadataka u okviru testiranja matematicke pismenosti na PISA testu 2000. godine, bio je da ucenici za posudu zadatog oblika u koju se tokom vremena konstantnom brzinom sipa voda, odaberu jedan od pet ponudenih grafika koji prikazuje kako se visina nivoa vode u posudi menja tokom vremena. Od ucenika koji su reavali test traio se samo tacan odgovor. Studenti mogu reavati ovaj zadatak koristeci pojmove i osobine monotonih i konveksnih funkcija, medutim ti pojmovi nisu poznati petnaestogodinjacima koji se inace testiraju na PISA testovima. U ovom predavanju osvrnucemo se na nacine pribliavanja ovih pojmova ucenicima tog uzrasta i predloicemo postupke prilagodene ucenicima odgovarajucih razreda. Prikazacemo i rezultate istraivanja do kojih smo doli kada smo slicnim zadatkom testirali ucenike 4-8. razreda osnovne kole. Dacemo primere i predloge reavanja slicnih zadataka koji se mogu koristiti u nastavi kako u osnovnim i srednjim kolama tako i na fakultetima, kako bi se ucenicima i studentima na odgovarajuci nacin pribliili pojmovi i primene kalkulusa, primereno odgovarajucem uzrastu. Takode, prikazacemo i uoptenje ovakvog tipa zadataka. Naime, ispostavilo se da postoji bijekcija izmedu odredene klase posuda (u koje se tokom vremena sipa voda) i odredene klase funkcija (zavisnost visine nivoa vode u posudi od vremena). Radom na uspostavljanju ove bijekcije doli smo do nekih rezultata u vezi konvergencije "niza izvoda poligonalnih linija".
Seminar se održava u sali 301F u Institutu, na III spratu, lift levo gledano sa ulaza, u zgradi preko puta zgrade SANU (nekadašnja SDK), Knez Mihailova 36.
Rukovodilac Seminara