Seminar on Applied Mathematics

 

PROGRAM


Matematički Institut
Matematički fakultet
Fakultet organizacionih nauka
JUPIM

SEMINAR ZA PRIMENJENU I INDUSTRIJSKU MATEMATIKU

MI SANU, Knez Mihailova 35, sala 2

PLAN RADA SEMINARA ZA APRIL 2007. GODINE

Utorak, 03.04.2007. u 14:15, Sala 2, MI SANU:

Saša Ćirković, Institut za nuklearne nauke, Vinča
OPTIMIZACIJA ODZIVA MAGNETA VIŠENAMENSKOG CIKLOTRONA

Sadrzaj: U laboratoriji 010 Instituta za nuklearne nauke ''Vinca'' u toku je poslednja faza izgradnje akceleratora VINSI. Kod visenamenskih izohronih ciklotrona kakav je i VINSI, za svaki od velikog broja razlicitih jona koji se ubrzava do energija iz sirokog opsega neophodno je obezbediti magnetno polje sto blize odgovarajucem izohronom polju. Izohrono polje je rastuca funkcija po radijusu i izracunava se iterativnim postupkom za svaki jon. Magnetno polje masine ostvaruje se pobudjivanjem magneta masine strujom kroz namotaje glavnog kalema i strujama kroz deset takozvanih trim kalemova. Moze se grubo reci da struja glavnog kalema obezbedjuje nivo magnetnog polja dok se strujama trim kalemova podesava radijalni nagib polja. Radijalne funkcije odziva magneta za dvadeset vrednosti struje glavnog kalema su izmerene. Odziv magneta na pobudu trim kalema zavisi ne samo od struje tog trim kalema vec i od struje kroz glavni kalem. Zato su za svaki trim kalem odzivi na strujnu pobudu od 200 A simulirani na modelu magneta za sedam vrednosti struje glavnog kalema. U toku naredna dva meseca, za svaki trim kalem, odzivi na strujnu pobudu od 100A, 200 A, a za neke kalemove i za 300 A ce biti izmereni za deset vrednosti struje glavnog kalema. Struja glavnog kalema je definisana izohronim poljem koje se trazi (odnosno energijom jona). Posto izohrono polje nije jako osetljivo na vrednost struje glavnog kalema oko te fiksne vrednosti, struju glavnog kalema je moguce menjati u izvesnom intervalu. Njena maksimalna vrednost je naravno definisana izvorom za napajanje (1000 A). Granicne vrednosti struja trim kalemova su definisane izvorima za napajanje kojih ima cetiri sa opsegom (-200 A, 200 A) i sest sa opsegom (-300 A, 300 A). Operativni dijagram ciklotrona povezuje karakteristike ubrzanih jona i parametre odgovarajucih radnih rezima masine. Granice operativnog dijagrama su definisane ogranicenjima masine. Dve od cetiri granice odredjene su maksimalnim strujama glavnog i trim kalemova. Ciljevi optimizacije su:
a) Odredjivanje optimalnih struja glavnog i trim kalemova za jedan zeljeni jonski snop.
b) Odredjivanje granica operativnog dijagrama koje zavise od struja glavnog i trim kalemova.
v) Odredjivanje rednih brojeva trim kalemova koje treba prikljuciti na jace strujne izvore (300 A) da bi operativni dijagram bio sto siri.

Utorak, 10.04.2007. u 14:15, SALA 2, MI SANU:

Miroslav Martinović, Matematički institut SANU, Beograd
DESIGN, DEVELOPMENT AND IMPLEMENTATION OF OPEN DOMAIN QUESTION ANSWERING SYSTEMS

Sadrzaj: Ovo predavanje ce prodiskutovati teoriju i praksu upitnickih sistema opsteg domena. Teme koje ce biti prodiskutovane su: (1) jezicki resursi za upitnicke sisteme i razvoj algoritama jezickih obrada, (2) standardi, specifikacije, modeli, razvojni planovi i najuspesnije prakse u vezi jezickih resursa za upitnicke sisteme, (3) metode, alatke i procedure dobijanja, kreiranja, upravljanja, pristupa, distribucije i upotrebe jezickih resursa upitnickih sistema, (4) evaluacije upitnickih sistema i odgovarajucih algoritama koje ukljucuju (a) sofisticiranu analizu pitanja, (b) otkrivanje i integraciju odgovora, (v) objasnjenje i opravdanje odgovora, (g) generaciju presentacije odgovora, (d) interaktivni upitnicki sistemi.

Utorak, 17.04.2006. u 14:15, sala 2 MI SANU:

Miloš Božović, Univerzitet u Barseloni, Žpanija
RIZICI NA TRZISTIMA SIROVINA I VALUTA

Sadrzaj: Glavna ideja modela koji je izlozen u radu je kako procenjivati hartije od vrednosti vezane za sirovine i valute uzimajuci u obzir osnovne vrste rizika kojima su odgovarajuce investicije izlozene. Modeli uracunavaju nekoliko kljucnih empirijskih cinjenica (mean reversion, prisustvo naglih skokova u cenama izazvanih retkim dogadjajima i promenljiv karakter kamatnih stopa). Ispostavlja se da je rizik retkih dogadjaja od izuzetnog znacaja za formiranje cena na ovim trzistima i da je, shodno tome, premija koju trziste zahteva za tu vrstu rizika izuzetno visoka.

Rezultati za cene osnovnih vrsta derivatnih hartija (commodity and currency forwards, futures and options on futures) mogu se dobiti u analitickoj formi. Takodje, kalibracija modela je krajnje jednostavna i bazira se na maximum likelihood tehnici. Konacno, sa kalibrisnim modelima moguce je lako uraditi Value-at-Risk forecast, sto posebno ima smisla u ekstenzijama modela koje uracunavaju stohasticku prirodu ne samo cena, vec i volatilnosti.

Utorak, 24.04.2007. u 14:15, sala 2, MI SANU:

Božidar Radunović, Microsoft Research Center, Cambridge, Velika Britanija
NEKI ASPEKTI MATEMATICKOG MODELOVANJA BEZICNIH MREZA

Sadrzaj: Neki od problema sa kojima se suocava dizajner racunarskih mreza su ravnopravnost izmedju korisnika, stabilnost, efikasnost, i slicno. U zadnje vreme razvijeno je nekoliko matematickih aparata koji pomazu razumevanje i prevazilazenje ovih problema. Tokom predavanja prikazacu neke od ovih aparata, zasnovanih na metodama stohastickog modelovanja i optimizacije. Primenu cu demonstrirati na bezicnim mrezama, ciji je dizajn posebno izazovan sobzirom na dodatne probleme preslusavanja i interferencije koji se javlja u bezicnim komunikacijama. Takodje cu navesti neke od atraktivnih otvorenih problema u ovoj oblasti.

RUKOVODIOCI SEMINARA

Vera Kovačević-Vujčić
Milan Dražić