Seminar on
Applied Mathematics
PROGRAM
Utorak, 03.04.2007. u 14:15, Sala 2, MI SANU:
Saša
Ćirković, Institut za nuklearne nauke, Vinča
OPTIMIZACIJA ODZIVA MAGNETA VIŠENAMENSKOG
CIKLOTRONA
Sadrzaj: U laboratoriji 010 Instituta za nuklearne nauke
''Vinca'' u toku je poslednja faza izgradnje akceleratora
VINSI. Kod visenamenskih izohronih ciklotrona kakav je i VINSI,
za svaki od velikog broja razlicitih jona koji se ubrzava do
energija iz sirokog opsega neophodno je obezbediti magnetno
polje sto blize odgovarajucem izohronom polju. Izohrono
polje je rastuca funkcija po radijusu i izracunava se
iterativnim postupkom za svaki jon. Magnetno polje masine
ostvaruje se pobudjivanjem magneta masine strujom kroz namotaje
glavnog kalema i strujama kroz deset takozvanih trim kalemova.
Moze se grubo reci da struja glavnog kalema obezbedjuje nivo
magnetnog polja dok se strujama trim kalemova podesava
radijalni nagib polja. Radijalne funkcije odziva magneta za
dvadeset vrednosti struje glavnog kalema su izmerene. Odziv
magneta na pobudu trim kalema zavisi ne samo od struje tog trim
kalema vec i od struje kroz glavni kalem. Zato su za svaki trim
kalem odzivi na strujnu pobudu od 200 A simulirani na modelu
magneta za sedam vrednosti struje glavnog kalema. U toku naredna
dva meseca, za svaki trim kalem, odzivi na strujnu pobudu od 100A,
200 A, a za neke kalemove i za 300 A ce biti izmereni za deset
vrednosti struje glavnog kalema. Struja glavnog kalema je
definisana izohronim poljem koje se trazi (odnosno energijom
jona). Posto izohrono polje nije jako osetljivo na vrednost
struje glavnog kalema oko te fiksne vrednosti, struju glavnog
kalema je moguce menjati u izvesnom intervalu. Njena maksimalna
vrednost je naravno definisana izvorom za napajanje (1000 A).
Granicne vrednosti struja trim kalemova su definisane izvorima
za napajanje kojih ima cetiri sa opsegom (-200 A, 200 A) i sest
sa opsegom (-300 A, 300 A). Operativni dijagram ciklotrona
povezuje karakteristike ubrzanih jona i parametre odgovarajucih
radnih rezima masine. Granice operativnog dijagrama su
definisane ogranicenjima masine. Dve od cetiri granice
odredjene su maksimalnim strujama glavnog i trim kalemova. Ciljevi
optimizacije su:
a) Odredjivanje optimalnih struja glavnog i trim kalemova za jedan
zeljeni jonski snop.
b) Odredjivanje granica operativnog dijagrama koje zavise od struja
glavnog i trim kalemova.
v) Odredjivanje rednih brojeva trim kalemova koje treba prikljuciti na
jace strujne izvore (300 A) da bi operativni dijagram bio sto siri.
Utorak, 10.04.2007. u 14:15, SALA 2, MI SANU:
Miroslav Martinović, Matematički institut SANU, Beograd
DESIGN, DEVELOPMENT AND IMPLEMENTATION OF OPEN DOMAIN QUESTION ANSWERING
SYSTEMS
Sadrzaj: Ovo predavanje ce prodiskutovati teoriju i praksu upitnickih sistema opsteg domena. Teme koje ce biti prodiskutovane su: (1) jezicki resursi za upitnicke sisteme i razvoj algoritama jezickih obrada, (2) standardi, specifikacije, modeli, razvojni planovi i najuspesnije prakse u vezi jezickih resursa za upitnicke sisteme, (3) metode, alatke i procedure dobijanja, kreiranja, upravljanja, pristupa, distribucije i upotrebe jezickih resursa upitnickih sistema, (4) evaluacije upitnickih sistema i odgovarajucih algoritama koje ukljucuju (a) sofisticiranu analizu pitanja, (b) otkrivanje i integraciju odgovora, (v) objasnjenje i opravdanje odgovora, (g) generaciju presentacije odgovora, (d) interaktivni upitnicki sistemi.
Utorak, 17.04.2006. u 14:15, sala 2 MI SANU:
Miloš Božović, Univerzitet u Barseloni, Žpanija
RIZICI NA TRZISTIMA SIROVINA I VALUTA
Sadrzaj: Glavna ideja modela koji je izlozen u radu je kako
procenjivati hartije od vrednosti vezane za sirovine i valute
uzimajuci u obzir osnovne vrste rizika kojima su odgovarajuce
investicije izlozene. Modeli uracunavaju nekoliko kljucnih
empirijskih cinjenica (mean reversion, prisustvo naglih
skokova u cenama izazvanih retkim dogadjajima i promenljiv
karakter kamatnih stopa). Ispostavlja se da je rizik retkih
dogadjaja od izuzetnog znacaja za formiranje cena na ovim
trzistima i da je, shodno tome, premija koju trziste
zahteva za tu vrstu rizika izuzetno visoka.
Rezultati za cene osnovnih vrsta derivatnih hartija (commodity and
currency forwards, futures and options on futures) mogu se dobiti
u analitickoj formi. Takodje, kalibracija modela je krajnje
jednostavna i bazira se na maximum likelihood tehnici. Konacno,
sa kalibrisnim modelima moguce je lako uraditi Value-at-Risk
forecast, sto posebno ima smisla u ekstenzijama modela koje
uracunavaju stohasticku prirodu ne samo cena, vec i
volatilnosti.
Utorak, 24.04.2007. u 14:15, sala 2, MI SANU:
Božidar Radunović, Microsoft Research Center, Cambridge, Velika Britanija
NEKI ASPEKTI MATEMATICKOG MODELOVANJA BEZICNIH MREZA
Sadrzaj: Neki od problema sa kojima se suocava dizajner racunarskih mreza
su ravnopravnost izmedju korisnika, stabilnost, efikasnost, i slicno. U
zadnje vreme razvijeno je nekoliko matematickih aparata koji pomazu
razumevanje i prevazilazenje ovih problema. Tokom predavanja prikazacu
neke od ovih aparata, zasnovanih na metodama stohastickog modelovanja i
optimizacije. Primenu cu demonstrirati na bezicnim mrezama, ciji je dizajn
posebno izazovan sobzirom na dodatne probleme preslusavanja i
interferencije koji se javlja u bezicnim komunikacijama. Takodje cu
navesti neke od atraktivnih otvorenih problema u ovoj oblasti.
RUKOVODIOCI SEMINARA
Vera Kovačević-Vujčić
Milan Dražić