ὅδε οἶκος, ὦ ἑταῖρε, μνημεῖον ἐστιν ζωῶν τῶν σοφῶν ἀνδρῶν, καὶ τῶν ἔργων αὐτῶν

Seminar for History and Philosophy of Mathematics and Mechanics

 

PROGRAM


MATEMATIČKI INSTITUT SANU
Seminar za istoriju i filosofiju matematike

PLAN RADA ZA DECEMBAR 2023.



Registracija za učešće na seminaru je dostupna na sledećem linku:
https://miteam.mi.sanu.ac.rs/asset/MHaQQR4N6GC9gf29M
Predavanje možete pratiti na sledećem linku:
https://miteam.mi.sanu.ac.rs/asset/XjqxTydnJzqQNAAMf
Neulogovani korisnici mogu pratiti prenos predavanja ali ne mogu postavljati pitanja i ne ulaze u evidenciju prisustva.





Utorak, 05.12.2023. u 12:15 sati, Kneza Mihaila 36, sala 301f
Katica R. (Stevanović) Hedrih, Naučno društvo Srbije
SEĆANJE NA AKADEMIKA NIKOLU HAJDINA
Ove godine je Jubilej 100 godina od rođenja (1923-2023) akademika Nikole Hajdina (Vrbovsko, 4. april 1923 — Beograd, 17. jul 2019), predsednika SANU u tri mandata (2003-2015), istaknutog naučnika u oblasti mehanike i vodećeg projektanta građevinskih konstrukcija i mostova.
Predavač se seća saradnje u organizaciji Jugoslovenskih kongresa mehanike i učešćima iz saradnje sa Grčkim naučnicima, počevši iz vremena kada je predsednik SANU (1981–1994) bio akademik Dušan Kanazir (1921-2009).
Predavač i profesor, danas akademik Miloš Kojić, su bili učesnici Grčkog kongresa mehanike na ''Demokritos Univerzitetu'' u Ksantiju, koji je organizovao profesor, sanas član Atinske akademije nauka Emanuel Gdutos, a jedan od učesnika je tada bio i Antoni Kounadis, čkan Atinske akademije nauka, koji je kasnije postao i član SANU, prijatelј akademika Nikole Hajdina. Akademik Hajdin nastavlјa saradnju sa grčkim naučnicima, počevši sa akademikom Atinske akademije nauka i akademikom SABU, Peikle Teokarisom, u kojoj učestvuju i akademici Dušan Kanazir i Đorđe Zloković, a koji je predavača pozvao za učešće u Srpsko-grčkom naučnom skupu u SANU u Beogradu.
Grupa grčkih naučnika mehaničara, a među njima najstaknutiju su: Antoni Kunadis, Jon Katsikadelis i Emanuel Grutos, koji su sarađivali sa akademikom Nikolom Hajdinom, ali i sa Katedrom za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu i časopisom Facta Universirtatis, čiji je glavni i odgovorni urednik, u to vreme (1991 - 2004) bila predavač. Iz te saradnje, na inicijativu akademika Nikole Hajdina ova tri grčka naučnika su postali počasni doktori nauka Univerziteta u Nišu.
Iz te saradnje srpskih i grčkih naučnika, kao gosti Grčkog društva za mehaniku i predavači po pozivu na Kongresima mehanike ili međunarodnim naučnim skupovima u Grškoj su bili: * U Aleksandrupolisu (GE-GE-PE): Nikola Hajdin, Katica (Stevanović) Hedrih, Dragoslav Šumarac; *U Janjini (Grčki kongres mehanike): Đrođe Zloković i Katica (Stevanović) Hedrih; *U Patrasu Grčki kongres mehanike): Nikola Hajdin, Teodor Atanacković i Katica (Stevanović) Hedrih. To su neki detalјi i osnovne činjenice iz saradnje srpskih i grčkih naučnika, koje su sadržaj predavanja o kojima će u detalјima govoriti predavač da ne padne u zaborav.



Utorak, 12.12.2023. u 12:15 sati, Kneza Mihaila 36, sala 301f
Zoran Lučić, Matematički fakultet, Beograd
GEOMETRIJSKA ALGEBRA
Naziv geometrijska algebra skovao je danski matematičar Cojten (H.G. Zeuthen) početkom dvadesetog veka u nameri da imenuje novo tumačenje stavova II knjige Euklidovih Elemenata, prema kojem se iza njihove geometrijske forme krije algebarska suština. Ovu interpretaciju Euklidovih stavova prihvatio je Hit (T. Heath) u svojim komentarima Elemenata. Ona je bila opšteprihvaćena sve dok joj se 1975. godine nije usprotivio izraelski istoričar S. Unguru, dokazujući da je geometrijska algebra “nakazna zamisao” koja “vodi u apsurd”. Danas je njegov stav dominantan među istoričarima grčke matematike. Postavlјa se pitanje da li je ovaj stav zaista utemelјen na činjenicama koje do nas dopiru iz antičke starine. Sva je prilika da nije.

Seminar se održava u sali 301F u Institutu, na III spratu, lift levo gledano sa ulaza, u zgradi preko puta zgrade SANU (nekadašnja SDK), Knez Mihailova 36.

Rukovodilac Seminara
Prof. dr Milan Božić