Seminar for History and Philosophy of Mathematics and Mechanics

PROGRAM

UTORAK, 09.05.2017. u 12:15 sati
Mr Natalija Jelenković, profesor matematike i informatike, Beograd
1917. GODINA SPOZNAJA I OTKRIĆA
Rezime: Ovim predavanjem prezentovaće se najvažnija otkrića i spoznaje koje se direktno ili indirektno odnose na primenjenu matematiku, a desilo se sve te 1917. najpoznatije godine za istoriju sveta. Cilj je da se ukaže na ideje koje su bile potrebne za kreiranje različitih dela i postizanje nekih naučnih dostignuća baš te 1917. godine čiju stogodišnjicu obeležavamo ove godine.

UTORAK, 16.05.2017. u 12:15 sati
Prof. Dr Zvonimir Šikić, Fakultet za strojarstvo i brodogradnju, Sveučilište u Zagrebu
JEDNOSTAVNA FIZIKA I SLOŽENA MATEMATIKA
Rezime: Objasnit ćemo kako je došlo do Newtonovih Principia s kojima je rođena matematička fizika. Posebno ćemo upozoriti da su fizikalne ideje u jednostavnom modelu kružnoga gibanja planeta bile dobro poznate i prije Newtonа, te da je Newton-ov doprinos bilo objašnjenje matematički složenijeg eliptičkog gibanja.
Takav povijesni slijed je skoro univerzalan iako ga fizikalna edukacija univerzalno ne slijedi. Ilustrirat ćemo to na Lagrange-ovoj i Hamilton-ovoj formulaciji klasične mehanike, te na teoremima simetrije i očuvanja Emmy Noether.

UTORAK, 23.05.2017. u 12:15 sati
dr Višnja Knežević, istraživač saradnik, Institut za filozofiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu
MATEMATIKA U PLATONOVOJ FILOZOFIJI
Rezime: Neka ne ulazi niko ko ne zna geometriju – navodno je pisalo na ulazu u Platonovu Akademiju. Izvesno je, međutim, da je Platon matematiku smatrao izuzetno značajnom, toliko da je aritmetiku, logistiku i posebno geometriju uvrstio u obrazovni program svoje idealne države kao nezaobilaznu pripremu za filozofiju. Može se, takođe, pokazati da je antička grčka matematika uticala na artikulaciju Platonove metodologije, kosmologije, pa i njegove najpoznije ontologije. U jednom opštem pregledu, pokušaćemo da istaknemo značaj matematike u Platonovoj misli.

UTORAK, 30.05.2017. u 12:15 sati
dr Višnja Knežević, istraživač saradnik, Institut za filozofiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu
PLATON I PROBLEM NEDELJIVIH DUŽI?
Rezime: Aristotel u Metafizici svedoči da je Platon tačke smatrao „geometrijskim fikcijama” i da je, umesto toga, postavlјao "početke linija", koje je nazivao "nedelјivim linijama" [Met., 992 a 20-30]. U kom smislu bi ovo moglo biti istina, a u kom ne bi? Da li tvrđenje postojanja platoničarskih "nedelјivih linija" nužno znači isto što i zastupanje geometrijskog atomizma duži? Možemo li naći tragove rešenja u Platonovim dijalozima? Rukovodeći se tim smernicama, pokušaćemo da utvrdimo da li ima razloga prihvatiti da je Platon zaista i zastupao postojanje matematički spornih atomskih duži, koje mu Aristotel pripisuje.

Seminar se održava u sali 301F u Institutu, na III spratu, lift levo gledano sa ulaza, u zgradi preko puta zgrade SANU (nekadašnja SDK), Knez Mihailova 36.