ὅδε οἶκος, ὦ ἑταῖρε, μνημεῖον ἐστιν ζωῶν τῶν σοφῶν ἀνδρῶν, καὶ τῶν ἔργων αὐτῶν

Seminar for
RELATIVITY THEORY AND COSMOLOGICAL MODELS

 

PROGRAM


Plan rada Seminara za teoriju relativnosti i kosmološke modele za NOVEMBAR 2018.




SREDA, 07.11.2018. u 11:00, Sala 301f, MI SANU, Kneza Mihaila 36
Katica (Stevanović) Hedrih, Matematički institut SANU
UBRZANJE DRUGOG REDA (TRZAJ) PLANETA
Prikazuju se rezultati istraživanja o ubrzanju drugiog reda (džerku ili trzaju) predavača sadržana u radu, publikovanom pre pola veka, a koji je i danas aktuelan. Rad je objavljen 1967. godine pod nazivom: "Ubrzanje drugog reda (trzaj ili džerk) materijalne tačke koja se kreće konstantnom sektorskom brzinom".
Prvi deo predavanja se odnosi na kretanje kinematičke tačke po liniji putanje, promene brzina, a i ubrzanje tačke, kada se može govorilti i o promen vektora ubrzanja ili o ubrzanju druog reda - trzaju ili trzanju (Ruch, Rucken, Jerk, pulse). Prikazaće se i komponente vektora trzaja u pravcima tangente, normale i binormale linije putanje u opštem sluččaju kretanja kinematičke tačke u prostoru. Zatim će biti prikazane komponente vektora trzaja kinematičke tačke, koja izvodi centralno kretanje i koja se kreće u ravni konstantnom sektorskom brzinom, koji su prikazani u publikovanom radu predavača. Biće reči i o Bineovom obrascu (Jacques Philippe Marie Binet (1786-1856)). Na osnovu ovih rezultata, kao i trećeg Keplerovog zakona, prikazuje se trzaj planeta, koje izvode centralna kretanja po eliptičnim putanjama i koje se kreću konstantnom sektorskom brzinom.




SREDA, 14.11.2018. u 11:00, Sala 301f, MI SANU, Kneza Mihaila 36
Bora Jovanović, Astronomska opservatorija u Beogradu
O VREMENU
U egzaktnim naukama vreme se tretira uglavnom kao i ostale fizičke veličine. Od interesa su njegovo što tačnije merenje i njegova teorijska ili eksperimentalna povezanost sa drugim veličinama u okvirima nekih fizičkih zakona. Pitanje prirode vremena se oduvek smatralo preteškim, pa su zato različita švatanja i tumačenja pretežno filozofska. U nauci se po pravilu ne traži eksplicitni odgovor na zagonetno pitanje "Šta je vreme?", već se do poimanja njegove prirode dolazi, manje više, posrednim putem na osnovu interpretacija konkretnog teorijskog koncepta. Kao što je poznato, do sada su se naročito izdvojila tri pristupa ovoj temi. Ona su njutnovskog, relativističkog i kvantno-mehaničkog tipa, ali ima drugih. Na predavanju će biti komentarisana neka od njih, uključujući i stanovište predavača koji vreme smatra svojstvom, ili neodvojivom komponentom, svakog kretanja.


SREDA, 21.11.2018. u 11:00, Sala 301f, MI SANU, Kneza Mihaila 36
Dragomir M. Davodivić, Institut Vinča
VREME U SPECIJALNOJ TEORIJI RELATIVNOSTI, KONVENCIONALNI KARAKTER BRZINE SVETLOSTI, REALISTIČNA INTERPRETACIJA LORENCOVIH TRANSFORMACIJA
Najpre će sasvim ukratko biti opisana različita filozofska shvatanja vremena. Potom će, sledeći klasika teorije relativnosti A. A. Fridmana, biti opisano šta se pod vremenom podrazumeva u STR. Biće prikazano i objašnjeno shvatanje Anrija Poenkarea da je konstantnost i izotropnost brzine svetlosti u svim inercijalnim sistemima referencije samo najjednostavnija konvencija koja, srećom, ne dovodi do protivrečnosti. Biće objašnjen fizički smisao simbola koji figurišu u Lorencovim transformacijama.



Predavanja su namenjena sirokom krugu slusalaca, ukljucujuci studente redovnih i doktorskih studija. Seminar će se održavati po najavi: sredom u 11:00h, sala 301f Matematikog instituta SANU, III sprat, Knez Mihailova 36.

prof. dr Žarko Mijajlović
Rukovodilac seminara
Tatjana Jakšić Kruger
Sekretar seminara