ὅδε οἶκος, ὦ ἑταῖρε, μνημεῖον ἐστιν ζωῶν τῶν σοφῶν ἀνδρῶν, καὶ τῶν ἔργων αὐτῶν

Seminar on Computer Science and Applied Mathematics

 

PROGRAM


Matematički Institut SANU, Beograd
Knez Mihajlova 36
Fakultet organizacionih nauka, Univerzitet u Beogradu,
Jove Ilica 154
IEEE Chapter Computer Science (CO-16) Belgrade, Republic of Serbia

SEMINAR ZA RAČUNARSTVO I PRIMENJENU MATEMATIKU

MI SANU, Knez Mihailova 36, sala 301f

PLAN RADA SEMINARA ZA OKTOBAR 2020. GODINE

Zbog trenutne epidemiološke situacije, predavanja na seminaru će se održavati na daljinu, a slušaoci mogu da ih prate preko linka https://miteam.mi.sanu.ac.rs/asset/qChPcMcAoji9JH5Dc



UTORAK, 06.10.2020. u 14:15, Live stream Beograd
Dragoš Cvetković, Matematički institut SANU; Zoran Stanić, Matematički fakultet, Beograd
PREDSTAVLJANJE SPECIJALNOG BROJA ČASOPISA "DISCUSSIONES MATH. GRAPH THEORY" POSVEĆENOG PROF. SLOBODANU K. SIMIĆU
U maju 2020. godine izašao je iz štampe "Discussiones Math. Graph Theory", Vol. 40, No. 2, specijalni broj posevećen dugogodišnjem članu uređivačkog odbora, prof. Slobodanu K. Simiću. Gostujući urednici ovog broja su Milica Anđelić, Francesco Belardo i Zoran Stanić, vrlo uspešni bivši doktoranti prof. Simića. Publikovano je 20 radova po pozivu, od kojih je jedan biografska nota, a ostali prikazuju rezultate iz spektralne teorije grafova, oblasti kojom se prof. Simić najviše bavio tokom svoje istraživačke karijere. Većina autora su koautori, saradnici i bliski prijatelji prof. Simića.

UTORAK, 13.10.2020. u 14:15, Live stream Beograd
Sanja Vukićević, Fakultet organizacionih nauka, Univerzitet u Beogradu
MODEL TELEREHABILITACIJE ZASNOVAN NA INTERNETU INTELIGENTNIH UREĐAJA
Predmet istraživanja je razvoj modela telerehabilitacije zasnovan na primeni Interneta inteligentnih uređaja (IoT). Centralni problem koji se razmatra je ispitivanje mogućnosti primene IoT, wearable computing-a, mobilnih tehnologija i računarstva u oblaku za razvoj modela telerehabilitacije, kojim će se pružati zdravstvena nega pacijentima na daljinu, kontrolisana i vođena od strane stručnog medicinskog kadra. Fokus je na primeni telerehabilitacionih servisa u oblasti kreiranja, sprovođenja i praćenja fizikalne terapije na daljinu. Model uključuje inteligentne senzore za praćenje motorike tela, adaptivni telerehabilitacioni sadržaj u formi igre, servise u oblaku i veb interfejs za integraciju sa zdravstvenim informacionim sistemima. U eksperimentalnom delu, predloženi model je uspešno implementiran i evaluiran kroz dve eksperimentalne studije sa osobama s motoričkim smetnjama. Prva studija je pokazala solidan napredak u motoričkim veštinama gornjih udova i bolji vizuelni fokus kod jednog ispitanika koji se oporavljao od moždanog udara u kućnim uslovima. Druga studija je sprovedena u osnovnoj školi za edukaciju i rehabilitaciju dece „Radivoj Popović“ u Zemunu sa decom s poremećajem autističnog spektra. Rezultati druge studije pokazali su statistički značajno poboljšanje grubih motoričkih veština, visok stepen motivacije, angažovanost i dobro raspoloženje kod ispitanika tokom trajanja telerehabilitacione terapije.

UTORAK, 20.10.2020. u 14:15, Live stream Beograd
Bisera Andrić Gušavac, Laboratorija za operaciona istraživanja "Jovan Petrić", Fakultet organizacionih nauka, Univerzitet u Beogradu
OPTIMIZACIJA RUTA U TRETIRANJU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
Predmet prikazanog istraživanja je tretiranje poljoprivrednog zemljišta, a proučavani problem predstavlja specijalnu varijantu problema rutiranja vozila sa više depoa i sastoji se u određivanju optimalnih ruta za dati broj aviona koji se koriste za tretiranje isparcelisanog poljoprivrednog zemljišta hemikalijama. Kompleksnost problema i nemogućnost egzaktnog rešavanja primera većih dimenzija uslovili su formulisanje specijalne heuristike čijom primenom se dobijaju se planovi obrade - odnosno skup ruta kojima će avion obraditi sve parcele na jednom poljoprivrednom zemljištu. DEA metoda primenjena je za određivanje relativno efikasnih planova i u okviru jednog efikasnog plana obrade određene su relativno efikasne rute. Predloženi pristupi su testirani na primerima različitih dimenzija i pokazalo se da se primenom DEA metode može oceniti efikasnost i izabrati planovi obrade i rute koje će se koristiti za tretiranje poljoprivrednog zemljišta.

UTORAK, 27.10.2020. u 14:15, Live stream Beograd
Aleksandar Rodić, Centar za robotiku, Institut "Mihailo Pupin", Beograd
DVONOŽNI HOD – KRETANjE U TAKTU INVERZNOG MATEMATIČKOG KLATNA
Tačka nula momenta i dinamička stabilnost kretanja

Ljudski dvonožni hod predstavlja jedno od najsloženijih kretanja koja su poznata u živom svetu. Problem dinamičke stabilnosti kretanja i biološke prilagodljivosti čoveka promenljivim uslovima fizičke okoline su ključna pitanja čije rešavanje je omogućilo sintezu veštačkog hoda i razvoj savremenih čovekolikih (humanoidnih) robota. Stabilan, regularan (uspravljen) dvonožni hod je od velikog zanačaja u medicini i rehabilitaciji ortopedskih i neuroloških pacijenata. U osnovi svih rešenja dvonožnog, stabilnog dinamičkog hoda leže odgovarajuće matematičke realcije i teorija nazvana „Tačka nula momenta“ koja definiše glavne postulate ljudskog kretanja. Njen tvorac je srpski naučnik, akademik Miomir Vukobratović iz Instituta „Mihajlo Pupin“ u Beogradu. U ovom predavnju biće teorijski rasvetljeni glavni principi stabilnosti dvonožnog hoda a kroz ilustrativne primere biće demonstrirani najvredniji svetski rezultati u ovoj oblasti.




RUKOVODIOCI SEMINARA

MI SANU
Vera Kovačević-Vujčić
Milan Dražić

FON
Zorica Bogdanovic
Marijana Despotovic-Zrakic

IEEE
Bozidar Radenkovic