ὅδε οἶκος, ὦ ἑταῖρε, μνημεῖον ἐστιν ζωῶν τῶν σοφῶν ἀνδρῶν, καὶ τῶν ἔργων αὐτῶν

Seminar for History and Philosophy of Mathematics and Mechanics

 

PROGRAM


MATEMATIČKI INSTITUT SANU
Seminar za istoriju i filosofiju matematike

PLAN RADA ZA MAJ 2024.



Registracija za učešće na seminaru je dostupna na sledećem linku:
https://miteam.mi.sanu.ac.rs/asset/MHaQQR4N6GC9gf29M
Predavanje možete pratiti na sledećem linku:
https://miteam.mi.sanu.ac.rs/asset/XjqxTydnJzqQNAAMf
Neulogovani korisnici mogu pratiti prenos predavanja ali ne mogu postavljati pitanja i ne ulaze u evidenciju prisustva.





Utorak, 14.05.2024. u 12:15, Knez Mihailova 36, sala 301f i Online
Vladimir Katić, IEEE; Fakultet tehničkih nauka, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija
ZNAČAJ I ULOGA SRPSKIH ISTRAŽIVAČA U RADU I RAZVOJU IEEE
IEEE (Institute of Electrical and Electronics Engineering) najveće je inženjersko udruženje na svetu, koje obuhvata naučnike, istraživače, inženjere i studente sa svih kontinenata sveta. Njeni koreni protežu se od 1884. godine kada je u Njujorku osnavano Američko udruženje inženjera elektrotehnike (AIEE). Tridesetak godina kasnije (1912. godine) osnovano je udruženje inženjera radio tehnike (elektronike) - IRE. Spajanjem ova dva udruženja 1963. godine u jedno stvoren je IEEE. Članovi ovih udruženja bili su i Nikola Tesla i Mihajlo Pupin. Pupin je čak, u različitim razdobljima, bio predsednik oba udruženja. Takođe, AIEE je dodelio Nikoli Tesli prestižnu Edisonovu nagradu. Današnja IEEE Sekcija Srbija i Crna Gora potiče od IEEE Jugoslovenske sekcije osnovane 1971. god. i broji oko 800 članova.
U predavanju će biti dat istorijski pregled razvoja IEEE-a, kao i pregled nastanka i razvoja ovog udružanja u bivšoj SFRJ, odnosno Srbiji. Posebno će biti reči o aktivnostima podružnica (Chapter) i studentskih ogranaka (Branch) u Srbiji. Takođe, u predavanju će biti dat kratak osvrt na rad i ulogu nekih poznatih naučnih radnika iz Srbije i regiona, sa naglaskom na njihove doprinose u razvoju IEEE-a.
Zajednički sastanak sa Seminarom za računarstvo i primenjenu matematiku.



Utorak, 21.05.2024. u 12:15, Knez Mihailova 36, sala 301f i Online
Aleksandra Ravas i Dragana Stošić Miljković, Matematičko društvo „Arhimedes“
FELIKS AUERBAH O STRAHU OD MATEMATIKE I KAKO GA SAVLADATI
(Povodom Jubileja 100 godina od objavljivanja knjige Die Furcht vor der Mathematik und ihre Überwindung)

Predavanje je podeljeno na tri celine. U uvodnom delu upoznaćemo se s Feliksom Auerbahom (Poljska, 1856 - Nemačka, 1933), profesorom fizike Univerziteta u Jeni razmatrajući njegov životni put i različite oblasti života u kojima je ostavio trag.
Centralni deo bavi se knjižicom napisanom 1924. pod naslovom „Strah od matematike i kako da ga savladamo“ koju je 1926. na srpski jezik preveo profesor beogradskog Univerziteta Ivan Arnovljević (Velika Kikinda, 1869 — Beograd, 1951). Kako to autor kaže:
Ovaj je mali spis ponikao iz jednoga javnog predavanja, koje sam održao na ovdašnjem universitetu, i iz razmatranja koje obično iznosim u uvodu svojih, u izvesnom turnusu držanih predavanja „Uvod u matematički način mišljenja za slušaoce svih fakulteta“. Sâm spis namenjen je svima onima, koji žele da se oslobode jednoga nesnosnog bauka i raznovrsnih zabluda; a napisan je tako, da je svako u stanju čitati ga sa korišću.
Ako zanemarimo jezik (naš prevod ima skoro sto godina i današnjem čitaocu zvuči egzotično, ali i dalje razumljivo i čitljivo), ono što fascinira jeste da se ne možemo oteti utisku da je knjiga napisana danas – u načinu na koji se doživljava matematika od strane opšte populacije, dakle, ništa se nije promenilo čitavih sto godina! U to ćemo se i lično uveriti razmatrajući neke odlomke iz knjige.
Ovaj kratki pregled završićemo osvrtom na prevodioca, profesora Ivana Arnovljevića zahvaljujući kome je ovaj biser sačuvan od zaborava, te je preko srpskog jezika posle čitavog veka stigao i do prevoda na engleski.

Seminar se održava u sali 301F u Institutu, na III spratu, lift levo gledano sa ulaza, u zgradi preko puta zgrade SANU (nekadašnja SDK), Knez Mihailova 36.

Rukovodilac Seminara
Prof. dr Milan Božić