ὅδε οἶκος, ὦ ἑταῖρε, μνημεῖον ἐστιν ζωῶν τῶν σοφῶν ἀνδρῶν, καὶ τῶν ἔργων αὐτῶν

Seminar
MATHEMATICS AND MUSIC

 

PROGRAM


Plan rada Seminara Matematika i muzika za DECEMBAR 2022.



Ponedeljak, 12.12.2022. u 14:15, sala 301f, MISANU, Kneza Mihaila 36
Marija Šegan Radonjić, Vesna Todorčević, Matematički institut SANU
UTICAJ FRANCUSKE MATEMATIKE NA SRPSKU MATEMATIČKU ŠKOLU
Od sredine 19. veka studenti i asistenti-pripravnici Liceja, docnije Velike škole, kao državni pitomci planski se šalju na dalje usavršavanje u inostranstvo; konkretno, u jedan od tri kulturna centra: ka srednjoevropskim univerziteta, prema Parizu ili, u manjoj meri, prema ruskim školama. U to vreme, mladima iz Srbije je naročito bila privlačna Francuska zbog svojih liberalnih ideja, a Pariz su smatrali magičnim gradom. Francuska matematička scena bila je jedna od najživljih i najrazigranijih u svetu. Do druge polovine 19. veka već su dali svoje doprinose Lagranž i Laplas zasnivajući i razvijajući analizu, Monž kao osnivač diferencijalne geometrije, Koši kao pionir kompleksne analize, a nešto kasnije i otac topologije Poenkare. Od druge polovine 19. veka Pikar i Penleve fasciniraju novim otkrićima u matematičkoj analizi, a mladi Ermit priređuje iznenađenja u teoriji funkcija. U takvu košnicu matematičke misli stigao je u poslednjoj deceniji 19. veka i Mihailo Petrović, diplomirani student Velike škole u Beogradu. Mihailo Petrović je bio prvi Srbin koji je postao interni đak na najprestižnijoj francuskoj nacionalnoj školi – Ecole Normale Supérieure. Kao najbolji student u generaciji bio je na prijemu kod predsednika Francuske republike 1893. i 1894. godine. Na istoj školi nastavlja doktorske studije i pod mentorstvom Ermita i Pikara priprema svoj doktorat. Leta 1894. odbranio je doktorsku disertaciju iz oblasti diferencijalnih jednačina pred komisijom koju su činili Ermit,Pikar i Penleve. Time je postao jedan od prvih šest doktora nauka u oblasti matematike koji su bili srpskog porekla. U izlaganju ćemo se osvrnuti na Petrovićevo školovanje u Parizu i uticaju njegovih profesora, naročito mentora Šarl Ermita i na njegov naučni rad. Treba imati u vidu da je Petrović tokom svoje karijere negovao saradnju sa francuskim kolegama i objavio, između ostalog, preko četrdeset radova u Biltenu, Comptes rendus. Takođe ćemo razmotriti pitanje kako je Petrović, postavši profesor, uneo duh francuske matematike na Univerzitetu u Beogradu i zašto se danas smatra da je postavio pravac razvoja srpske matematičke škole na temeljima francuske matematike.



Predavanja su namenjena širokom krugu slušalaca, uključujući studente redovnih i doktorskih studija. Održavaju se ponedeljkom sa početkom u 14:15 sati u sali 301f na trećem spratu zgrade Matematičkog instituta SANU, Knez Mihailova 36.

Vesna Todorčević
Rukovodilac seminara
Dejan Vukelić
Sekretar seminara