ὅδε οἶκος, ὦ ἑταῖρε, μνημεῖον ἐστιν ζωῶν τῶν σοφῶν ἀνδρῶν, καὶ τῶν ἔργων αὐτῶν

Seminar
MATHEMATICS AND MUSIC

 

PROGRAM


Predavanja možete pratiti i online putem MITEAM stranice Seminara Matematika i muzika:
https://miteam.mi.sanu.ac.rs/asset/kzPTB2C3nJTFr7vwv


Plan rada Seminara Matematika i muzika za APRIL 2026.



Ponedeljak, 06.04.2026. u 14:15, sala 301f, MISANU, Kneza Mihaila 36 i Online
Dragan Antonijević
PIRAMIDE KOD GIZE KAO MATEMATIČKI MODELI
O piramidama se stalno govori i priča, a naročito o tri piramide kod Gize od kojih se Keopsova svakako izdvaja kao najveća i „najidealnija“ egipatska i pri tome, sve sa mnogo opisa: em kako „večno stoje“ kao „mrtva straža“, em kako su (ili nisu) napravljene, em zašta su služile (funeralne građevine ili nešto drugo), em da l’ su od Egipćana ili od neke druge pra-civilizacije potekle, ali skoro nikada sa konkretnim odgovorima, više u pretpostavkama i ponajmanje, bar i u naznakama, kako su i zašto baš tako matematički i geometrijski isprojektovane i koje su pri tome korišćene metode. Verovatno zato što današnjem prosečnom znatiželjniku to nije ni interesantno, ni jasno, a izgleda ni onima koji kao o piramidama ponajviše znaju i pričaju. Zato, slede odgovori... na predavanju.
Dotle: „Sve piramide imaju neku svoju geometriju (koja se kod nekih i ponavlja), što znači da predstavljaju određeni matematički model po kome su zamišljene, po kome je kontrolisana njihova izgradnja (nagib strana) i konačno, po kome su izvedene“.



Ponedeljak, 20.04.2026. u 14:15, sala 301f, MISANU, Kneza Mihaila 36 i Online
Nada Blagojević Ristić, udruženje “Filosofski vrtovi“
Kristina Kljajić, Filološki fakultet u Beogradu

MATEMATIČKA I PESNIČKO PSIHOLOŠKA IMAGINACIJA GASTONA BAŠLARA
U prvom delu predavanja se analizira kako se aspekti naučnog istraživanja kreću od racionalnog ka iracionalnom-čulnom, telesnom i obratno. Francuski matematičar, naučnik i filosof, Gaston Bašlar, razvija koncept materijalizujuće imaginacije i percepcije sa ciljem interdisciplinarnog povezivanja filozofije, nauke, matematike i umetničke percepcije prostora.
U drugom delu će se govoriti o dva Bašlarova koncepta - lavirintu i njegovoj projekciji kroz individualna psihološka stanja, i telesnoj figuri čoveka kao paradigmi jedinstva makro kosmosa i mikrokosmosa. Očekivani ishod: razumevanja koncepata epistemološkog reza i uloge kritičkih prekida u razvoju naučnog mišljenja, fenomenologije primarnih materija i oniričke kuće, o matematičkoj kreativnosti (vezi čulnog i apstraktnog, racionalnog i umetničkog).

Predavanja su namenjena širokom krugu slušalaca, uključujući studente redovnih i doktorskih studija. Održavaju se ponedeljkom sa početkom u 14:15 sati u sali 301f na trećem spratu zgrade Matematičkog instituta SANU, Knez Mihailova 36.

Vesna Todorčević
Rukovodilac seminara
Marija Šegan-Radonjić
Maja Novaković
Sekretari seminara