ὅδε οἶκος, ὦ ἑταῖρε, μνημεῖον ἐστιν ζωῶν τῶν σοφῶν ἀνδρῶν, καὶ τῶν ἔργων αὐτῶν

Seminar
MATHEMATICS AND MUSIC

 

PROGRAM


Plan rada Seminara Matematika i muzika za NOVEMBAR 2022.



Ponedeljak, 07.11.2022. u 14:15, sala 301f, MISANU, Kneza Mihaila 36 i Online
Jasna Fempl Mađarević
MIESENBACH 2022
Povezanost matematike i muzike može se prikazati, između ostalog, i upoređujući živote muzičara i naučnika-matematičara, tražeći, kako sličnosti, tako i razlike. Matematika i muzika - različiti oblici proučavanja, pristupa i bavljenja - prikazuju jednu istinu, nadahnuće, traganje za lepotom. Umetnost bez nauke ne može, ali - važi i obrnuto - nema dobre nauke bez 'umetničke žice' i nadahnuća, shvatanja i težnje za otkrivanjem 'smisla života', rada, egzistencije! Matematika, mehanika, nelinearna dinamika, prirodne nauke - koriste razne simbole, logiku, brojeve, relacije itd. Na drugoj strani, nadahnuće, muzički zanos ne može se tumačiti racionalno, nego srcem, emocijama! Tonovi, note, lestvice, kompozicije - brojevi, relacije, operacije, nizovi... Pa, nije li izvor muzike i matematike isti, još od Pitagore? Pokušaćemo da preko sagledavanja biografija dveju ličnosti - naučnice i umetnice iz različitih epoha: Klare Šuman iz XIX veka, jednog od stubova romantizma u muzici, i 'naše' Katice Hedrih Stevanović, po obrazovanju mašinskog inženjera, uočimo sličnosti, ali i razlike između matematike i muzike. Ako se kaže da je muzika društveni solfeđo ostaje, na predavanju, da se izjasnimo, pokušamo da dodamo još, kako doživeti matematiku u novom, nadolazećem globalnom poretku?



Ponedeljak, 28.11.2022. u 14:15, sala 301f, MISANU, Kneza Mihaila 36 i Online
Nikola Marković
O JAJETU I SIMETRIJI: TRAKTAT INTUITIVNO-UMJETNIČKOG PROMIŠLJANJA O „MATEMATIČKIM APSTRAKCIJAMA FUNDAMENTALNIH SIMETRIJA” USPOSTAVLJENIH U FORMI I SIMBOLU JAJETA
Simboliku jajeta ne treba dodatno objašnjavati s obzirom da su početak, rađanje i razvoj samo neki od sinonima mogućih utisaka o savršenstvu ove gotovo neprevaziđene prirodne forme. Ne treba zaboraviti da je upravo Jaje bilo i ostalo suštinski simbol najstarijih civilizacija, mnogih religija, okultnih učenja, tajnih društava i carskih dinastija. Prirodno proporcionalna i u osi simetrična forma, kompoziciono usaglašena sa mjerama zlatnog presjeka daje gotovo potpun utisak da ga svojim postojanjem egzaktno najbolje iskazuje. Savremeni tehnološki razvoj nedvosmisleno pokazuje stremljenje ka dizajnu organskih formi prvenstveno jajolikim rješenjima. I pored toga što je osnov prirodnih nauka postavljen racionalizmom matematičkog formalizma, naša intuicija svakako može da sjedinjuje i usmjerava neposredna znanja o sveopštoj fizičkoj stvarnosti prirode čime nam se otvaraju pitanja o nekim možda i novim i sadržajnijim mostovima između intuicije i nekih opštih simbola i ideja, ka svijetu racionalnog diskurzivnog mišljenja svojstvenom naučnoj fizionomiji same matematike i fizike kao takve. Stoga sam, u potrebi dublje analize matematičkih simbola, kroz aspekte proučavanja bioničkih principa, pokušao da dam jedan dublji filozofski osvrt na Jaje kao jedinstveno prepoznatljiv i duboko humanizovan gotovo apstraktan simbol prirode kojim svjedočimo neke od najvažnijih pojavnosti prirode i alternative našeg energetsko duhovnog trajanja. Ono je prirodno savršenstvo aerodinamike, naš najdublji simbol gnijezda, egronomija unutrašnjosti majčine utrobe, začetka i razvoja, gđe na kraju krajeva ne smijemo zaboraviti da je i oblik naše planete jajolik. Jaje nosi u sebi posebnu psihološku ravan nedvosmisleno potvrđene biološke strukture koja nas refleksnim automatizmom uvodi u pojam začetka, nastajanja i razvoja. Stoga možemo slobodno zaključiti da se ono i dalje samo potvrđuje kao ontološki važan činilac našeg suštinskog poimanja forme i života. Upravo zato sam i želio da kroz ovo kratko istraživanje odlazeći u svijet filozofije prirodnih nauka posebno matematike i fizike dotaknemo naše intuitivno i duhovno estetsko svojstvo arhetipskih predstava Jajeta kao jednog od najstarijih univerzalnih simbola, kosmički uspostavljenih dimenzija i vrijednosti našeg svekolikog postojanja.

Predavanja su namenjena širokom krugu slušalaca, uključujući studente redovnih i doktorskih studija. Održavaju se ponedeljkom sa početkom u 14:15 sati u sali 301f na trećem spratu zgrade Matematičkog instituta SANU, Knez Mihailova 36.

Vesna Todorčević
Rukovodilac seminara
Dejan Vukelić
Sekretar seminara